HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Subvencija od 2.500 KM nedovoljna

Kroz projekat podrške zapošljavanja i samozapošljavanja u privredi u RS u 2014. godini zaposleno je 1.077 osoba, za šta je izdvojeno 2,89 miliona KM, podaci su Zavoda za zapošljavanje RS (ZZZ RS).

Iz ovoga proizlazi da je Zavod za jedno novo radno mjesto u prosjeku pružio podršku sa 2.685 KM.

Međutim, ovim brojem novozaposlenih, ali i iznosima podsticaja nisu zadovoljni predstavnici radnika niti poslodavci.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, istakla je da su razlozi nezadovoljstva kratak obavezujući rok po poslodavcu za zadržavanje radnika do godinu dana, mali iznosi podsticaja od 1.000 do 4.000 KM u zavisnosti od projekta zapošljavanje/samozapošljavnje, te nedovoljne kontrole realizacije projekata.

"Najčešće se dešava da kada Zavod uplati sredstva poslodavcu po projektu, tada prestaje i radni odnos zaposlenika kod istog", dodala je Mišićeva i istakla da je bilo slučajeva da su poslodavci koji su otpustili radnike zaposlene po projektu u 2013. godini ponovo aplicirali za sredstava u 2014. godini za prijem istih radnika.

"Trebalo se ići s većim podsticajima po radniku ove godine, ili u vidu uplata doprinosa ili neto plata do dvije godine po radniku, uz obavezu poslodavca da radnika primi na neodređeno vrijeme", istakla je ona.

Sa druge strane, Saša Trvić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca, ističe da su oni tražili da se uvede kriterijum da ako poslodavac koji zaposli radnike po projektu iste zadrži i poslije godinu dana, Vlada RS pokrije troškove poreza i doprinosa za te radnike.

"U slučaju da poslodavac ne zadrži radnike, potrebno je da vrati sredstva državi", istakao je on.

Trvić ističe da bi trebalo preispitati i efekat projekata samozapošljavanja, jer s iznosom od oko 4.000 KM, ovaj podsticaj se svodi na socijalnu pomoć.

"Realno, da bi se pokrenulo jedno radno mjesto u proizvodnji, potrebno je od 15.000 do 20.000 KM", istakao je on, te dodao da nije realan pokazatelj stanja o zaposlenosti po projektima tako što ZZZ RS povuče crtu s rokom jednogodišnjeg projekta, nego treba provjeriti ko je zadržao radnike i poslovanje.

Međutim, u ZZZ RS najavljuju nastavak dosadašnje podrške zapošljavanju i samozapošljavanju, napominjući da predviđeni budžet od 3,28 miliona KM nije iskorišten, te da će se on prenijeti u 2015. godinu.

Posmatrano po strukturi, do kraje 2014. godine uz podršku ovog programa 817 radnika je zaposleno kod poslodavca, uz subvenciju od 2.500 KM, a 260 je uz sufinansiranje od po 3.500 KM pokrenulo vlastiti posao.

Prema podacima Zavoda, kroz projekat zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, demobilisanih boraca i RVI prošle godine je realizovano približno 2,3 miliona KM od 2,61 milion KM, pri čemu je zaposleno 438 osoba od planirane 502. Od ovog broja njih 180 je zaposleno kod poslodavca, a 258 kroz projekte samozapošljavanja.

Takođe, u ZZZ RS napominju da su prošle godine, uz podršku Vlade RS, sufinansirali pripravnički staž za 338 pripravnika.

U Zavodu dodaju da su ovi projekti mnogima omogućili da dođu do zaposlenja bez obzira na rok trajanja projekta od godinu dana, te da se mjesečno vrši kontrola primjene sredstava po projektima.

Rok za prijavu poslodavaca i nezaposlenih za podsticaje projektima zapošljavanja i samozapošljavanja u 2015. godini istekao je u početkom juna, a koliko je pristiglo prijava znaće se tek krajem mjeseca.

Kako je rečeno, podsticaji za zapošljavanje radnika u privredi iznosiće 2.000 KM po radniku, a za samozapošljavanje 4.000 KM.

Sa biroa do malog biznisa

Drenka Kovačević iz Banjaluke, posredstvom podsticaja od 4.000 KM iz projekta sufinansiranja samozapošljavanja ZZZ RS, prije nekoliko godina otvorila je salon cvijeća i suvenira u Banjaluci, a ove godine aplicirala je za podsticajna sredstva za zapošljavanje radnika.

"Ova podsticajna sredstva nisu bila dovoljna da se pokrene biznis, ali su bila značajna podrška", istakla je Kovačevićeva, koja je provela 28 godina staža u banjalučkom "Čajavcu", te je nakon njegovog stečaja završila na birou do pokretanja vlastitog biznisa.